Tri promjene u vođenju za veću angažiranost zaposlenika
Što zaposlenicima treba da bi preuzeli više inicijative?

U radu s menadžerima često primjećujem da se nedostatak inicijative zaposlenika tumači kao problem njihove motivacije. Rjeđe se razmatra kako način vođenja pridonosi takvom ponašanju. Zaposleniku možda nisu jasna očekivanja, nema dovoljno podrške ili je kroz prethodna iskustva zaključio da se njegovo mišljenje ionako neće uzeti u obzir. Prije zaključka da nekome nije stalo, vrijedi provjeriti u kakvim uvjetima od njega očekujemo angažman.
Prema Schaufeliju i suradnicima, radna angažiranost obuhvaća energiju, predanost i udubljenost u posao. Važno ju je razlikovati od zadovoljstva radnim mjestom, koje govori o tome kako osoba procjenjuje svoj posao, te od motivacije, koja obuhvaća razloge i procese koji pokreću ponašanje. [1]
Bihevioralni pristupi vodstvu, uključujući Blakeovu i Moutoninu menadžersku mrežu, naglašavaju usmjerenost na zadatke i na ljude. U praksi to znači da brigu o rezultatima trebamo povezati s razumijevanjem osoba od kojih te rezultate očekujemo. Tri promjene u svakodnevnom vođenju mogu pomoći da tu povezanost učinimo konkretnom.
1 Slušajte kako biste razumjeli prije nego što odgovorite
Carnegiejev savjet da pažljivo slušamo druge i potičemo ih da govore o sebi lako je prihvatiti, ali ga je znatno teže dosljedno primjenjivati. U menadžerskom razgovoru posebno je izražena napast da brzo prepoznamo problem, ponudimo rješenje i prijeđemo na sljedeći zadatak. Pritom možemo previdjeti upravo informaciju koja bi promijenila naš zaključak.
Kvalitetno slušanje uključuje usmjerenu pažnju, nastojanje da razumijemo sugovornika i otvorenost prema njegovoj perspektivi. Kluger i Itzchakov u pregledu istraživanja povezuju slušanje s kvalitetom odnosa, povjerenjem i nizom poželjnih ishoda na radnome mjestu. Slušanje stoga ima vrijednost i za zaposlenika i za menadžera koji treba donijeti odluku. [2]
To možemo primijeniti vrlo jednostavno. Kad zaposlenik opisuje poteškoću, pustimo ga da završi, a zatim provjerimo jesmo li ga dobro razumjeli. Pitanje poput „Koji dio zadatka trenutno ne možeš riješiti?” daje precizniju informaciju od općenitog pitanja je li sve u redu. Kratkim sažetkom onoga što smo čuli zaposleniku dajemo priliku da ispravi našu pretpostavku.
Najčešći problem nastaje kada slušamo samo do trenutka u kojem prepoznamo nešto poznato. Tada želimo dodati vlastito iskustvo ili pokazati da već znamo odgovor. Upravo tu vrijedi zastati. Zaposlenik možda govori o nedostatku informacija, a mi smo već krenuli objašnjavati važnost odgovornosti. Takav razgovor može završiti bez razumijevanja stvarne prepreke.
Menadžer pritom zadržava odgovornost da razgovor usmjeri prema poslu i odluci koju treba donijeti. Važno je razlikovati razumijevanje perspektive od prihvaćanja svakog zahtjeva. Zaposleniku možemo dati prostor da objasni svoje viđenje, a zatim jasno postaviti očekivanja i razgovarati o njegovoj odgovornosti.
2 Prilagodite usmjeravanje i autonomiju konkretnom zadatku
Jedna od pogrešaka koju primjećujem jest davanje velike samostalnosti početniku uz istodobno pretjerano nadziranje iskusnog zaposlenika. U prvom slučaju menadžer može misliti da pokazuje povjerenje, dok se zaposlenik osjeća prepušten sam sebi. U drugom zapošljavamo osobu zbog njezina iskustva, a zatim joj oduzimamo prostor da to iskustvo primijeni.
Početniku obično treba jasnije objasniti očekivani rezultat, prioritete i način rada. Korisno je pokazati primjer dobro izvršenog zadatka, provjeriti razumijevanje te dogovoriti kada će dobiti povratnu informaciju. Pitanjem kako planira pristupiti poslu saznajemo više nego njegovom potvrdom da mu je sve jasno. Kako osoba razvija vještine, razinu usmjeravanja trebamo ponovno procjenjivati.
Iskusnom zaposleniku uglavnom je primjerenije dogovoriti cilj, rok, standard kvalitete i granice odlučivanja, a zatim ostaviti prostor za izbor postupka. To uključuje jasnu odgovornost za rezultat i unaprijed dogovorene provjere napretka. Ako za svaki korak mora tražiti dopuštenje, teško možemo očekivati da će samostalno preuzimati inicijativu.
Teorija samoodređenja pritom daje koristan stručni okvir. Prema Deciju, Olafsen i Ryanu, zadovoljenje potreba za autonomijom, kompetentnošću i povezanošću podupire autonomnu motivaciju, kvalitetno izvršavanje posla i dobrobit zaposlenika. (3) U praksi predlažem da menadžer provjeri razumije li osoba posao, ima li potrebne resurse te koliko prostora želi i može preuzeti u odlučivanju.
Važno je pritom izbjeći trajno svrstavanje ljudi u kategorije juniora i seniora. Netko može biti vrlo kompetentan u jednom području, a trebati podršku u drugom. Novozaposleni stručnjak također treba upoznati procese i očekivanja nove organizacije. Procjenu zato treba vezati uz konkretan zadatak i pokazane sposobnosti. Upravo probni period pruža priliku da očekivanja usporedimo s načinom rada i na vrijeme dogovorimo potrebnu podršku.
3 Pokažite zaposlenicima da njihovo mišljenje ima utjecaj
Zaposlenici procjenjuju odnos s menadžerom i prema tome što se dogodi nakon razgovora. Ako ih redovito pitamo za mišljenje, a odluke nikad ne obrazložimo niti se vratimo na njihove prijedloge, sudjelovanje može postati formalnost. S vremenom se mogu povući iz rasprave, iako i dalje imaju informacije korisne za posao.
U istraživanjima se iznošenje prijedloga, problema i ideja prema osobama koje mogu nešto promijeniti razmatra kroz koncept glasa zaposlenika. Morrison u pregledu te literature razmatra razloge zbog kojih zaposlenici govore ili ostaju tihi, među kojima su strah od posljedica i osjećaj da govoriti nema smisla. [4] Iz toga za menadžersku praksu proizlazi potreba da pazimo i na vlastitu reakciju i na daljnje postupanje.
Kada zaposlenik ukaže na problem, prvo razjasnimo činjenice i njegov prijedlog. Zatim objasnimo što prihvaćamo, što trebamo dodatno provjeriti i kada ćemo dati odgovor. Možemo se ne složiti s njegovim zaključkom i istodobno ozbiljno razmotriti argumente. Posebno je važno da neslaganje ne pretvorimo u procjenu njegove lojalnosti ili osobne vrijednosti.
Osjećaj važnosti o kojem često govorimo tako dobiva konkretno značenje. Zaposlenik vidi da se njegov doprinos razmatra i razumije razloge odluke. Kada prijedlog primijenimo, prepoznajmo njegov doprinos. Kada ga odbijemo, objasnimo ograničenja. Time razgovor povezujemo s odgovornošću i stvarnim radom, umjesto da ostane na obećanju koje ćemo poslije zaboraviti.
Ove promjene ne uklanjaju potrebu za primjerenim uvjetima rada, realnim opterećenjem i dostupnim resursima. One usmjeravaju pažnju na dio radnog iskustva koji menadžer svakodnevno oblikuje. Za početak predlažem da odaberete jedan odnos u kojem nedostaje inicijative i provjerite što osoba stvarno treba. Saslušajte je do kraja, dogovorite odgovarajuću podršku i vratite se na dogovoreno. Tako možete provjeriti pridonosi li vaš način vođenja problemu koji pokušavate riješiti.
Učinak pritom ne bih procjenjivao samo po tome je li razgovor bio ugodan. Tijekom sljedećih mjesec dana pratite jesu li očekivanja jasnija, dolaze li poteškoće ranije do vas i preuzima li zaposlenik dogovorene odluke samostalnije. To su praktični pokazatelji promjene ponašanja, a ne zamjena za mjerenje angažiranosti. Za procjenu same angažiranosti potrebno je koristiti odgovarajuću validiranu mjeru i promatrati rezultate kroz vrijeme.
O AUTORU
doc. dr. sc. Dino Giergia nositelj je kolegija "Leadership" i "Leadership in the technological surrounding" na fakultetu Algebra Bernays i PAR. Od 2009 godine izgradio je menadžersku karijeru u pharmi, kozmetici i distribuciji. Danas, preko Prime consultinga savjetuje direktore malih i srednjih poduzeća po pitanjima vođenja i upravljanja poduzećem.
PRIME CONSULTING
Prime Consulting je butik konzultantska kuća specijalizirana za strateško vođenje SME poduzeća - tvrtki s 20 do 150 zaposlenih u proizvodnji, distribuciji i pharmi. Kroz individualne strateške razgovore, radionice i savjetovanje, pomažemo vlasnicima i direktorima da poslože sve dijelove svog poslovanja i izađu iz uloge usko grla vlastite firme.
ŽELITE DUBLJE UĆI U OVU TEMU?
Ako vas je ovaj tekst potaknuo na razmišljanje o vlastitom timu, to je tek početak. Pravi rad počinje kad ove ideje primijenite na konkretne ljude i situacije u svojoj firmi.
→ Rezervirajte besplatan strateški razgovor na primeconsulting.hr → Pretplatite se na Prime Insights — praktični uvidi o strategiji i vodstvu, jednom tjedno u vaš inbox → Pratite me na LinkedInu za svakodnevna razmišljanja o vođenju SME poduzeća
DISCLAIMER
Materijali objavljeni na ovom blogu predstavljaju isključivo osobno razmišljanje autora i služe kao poticaj na promišljanje o vlastitom poslovanju. Okviri i modeli koji se spominju (poput onih Donalda Millera, Herseyja i Blancharda ili drugih autora) pripadaju svojim izvornim autorima i ovdje su prikazani u obrazovne svrhe, uz prilagodbu praksi hrvatskih SME poduzeća. Autor ne može garantirati da će primjena bilo koje ideje dati određene rezultate, jer svaki poslovni kontekst je jedinstven. Za odluke specifične za vašu tvrtku savjetujte se s autorom ili drugim kvalificiranim stručnjakom.
Comments
Join the discussionNo comments yet. Be the first to comment.





